Novi album Ive Pogorelića, u ožujku nastupa u Lisinskom
„Chopin” je novi album slavnog pijanista Ive Pogorelića. To je njegov peti Chopinov album, ali ujedno i prvi nakon više od 20 godina u kojem nas uvodi u Chopinov svijet i dušu.
Ivo Pogorelić ima poseban odnos prema klavirskoj glazbi poljskog skladatelja Frédérica Chopina. Uostalom, Chopinu treba zahvaliti za ulazak Ive Pogorelića na međunarodnu scenu. Naime, kada je s 22 godine Pogorelić sudjelovao na Chopinovom pijanističkom natjecanju 1980. u Varšavi, njegova je iznimna svirka odmah izazvala senzaciju!
Martha Argerich, koja je bila u žiriju, opisala ga je kao “genija”. Od tada, Pogorelić je sve više, na snimanju i na koncertu, bio posvećen Chopinovom imidžu koji je daleko od uobičajenog klišeja briljantnog i dopadljivog skladatelja salonske glazbe.
Za ovaj je album odabrao djela iz 1840-ih, posljednjeg desetljeća života poljskog majstora. To uključuje Nocturnes op. 48 br. 1 i op. 62 br. 2, Fantasy op. 49 te treću i posljednju Chopinova sonata za klavir, op. 58.
Ono čemu se Pogorelić divi u ovim djelima je Chopinova sposobnost da klavir uđe u dušu:
“Chopin upućuje otvoren poziv da pronikne u ljudsku psihologiju. To je poseban poziv da neprestano tražimo i istražujemo svaku mogućnost koju klavir nudi. To je proces koji nikada ne prestaje i nastavit će izazivati nove generacije umjetnika iu budućnosti.”
U Pogorelićevim rukama, unatoč njihovoj magičnoj lirici, dva nokturna imaju zadivljujući osjećaj napetosti i drame. Fantazija u f-molu, op. 49 obilježena je sumornim raspoloženjem sukoba, ali istodobno odražava improvizacijsko umijeće zbog kojeg je Chopin bio slavan. Uz Sonatu za klavir br. 3 u h-molu, op. 58, skladatelj se ne oprašta od ovog žanra, sa svom njegovom bogatom tradicijom već također pokazuje napore da stvori novu vrstu sonate. A s Ivom Pogorelićem, ovo vrlo izvođeno i popularno klavirsko djelo, pretvara se u uzbudljiv novi susret s Frédéricom Chopinom.
Ivo Pogorelić, jedan od najvećih pijanista današnjice, održat će koncert 12. ožujka u KD Vatroslava Lisinskog.
Svoju uspješnu međunarodnu karijeru počeo je nakon 1980., točnije nakon sudjelovanja u 10. međunarodnom pijanističkom natjecanju Fryderyk Chopin u Varšavi, na kojem je iz razloga koji nikad do kraja nisu razjašnjeni, eliminiran prije finala. Ta kontroverzna i neutemeljena odluka rezultirala je nezadovoljstvom pojedinih članova žirija, koji su prosvjedujući napustili natjecanje.
Na krilima golemog zanimanja koje je pobudio, zahvaljujući nekonvencionalnim interpretacijama, zadivljujućoj tehnici i inovativnom pristupu pijanističkoj literaturi, Pogorelić je stekao reputaciju pijanista izvanrednih mogućnosti i, iznad svega, suvremenog duha. Odazivajući se pozivima brojnih prestižnih koncertnih organizatora, počeo je intenzivan niz koncerata u Europi, Sjevernoj Americi, Australiji i Japanu.
Nakon prvoga nastupa u njujorškom Carnegie Hallu 1981., slijedile su senzacionalne izvedbe na najvažnijim koncertnim podijima svijeta, solističke i uz ugledne orkestre, poput Berlinske i Bečke filharmonije, Londonskog, Bostonskog i Čikaškog simfonijskog orkestra, Njujorške i Losanđeleske filharmonije, orkestara Tonhalle i Concertgebouw te s vodećim dirigentima, poput Claudija Abbada, Seijija Ozawe, Charlesa Dutoita, Marissa Jansonsa…
Istovremeno se posvetio studijskom snimanju. Debitantski album, Chopin Recital, za Deutsche Grammophon (1981.), postao je najprodavaniji album klasične glazbe ubrzo nakon objave, a sljedeće godine je, kao ekskluzivni umjetnik Deutsche Grammophona, počeo snimati kontinuirano. Kultivirajući duh europske kulturne tradicije kojoj pripada sa svim pijanističkim naslijeđem i umjetničkim doprinosima, Pogorelić nastavlja izvoditi kapitalna djela solističke i koncertne literature na pozornicama Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Dalekog istoka.
U središtu njegova impresivnog repertoara, na koji neprestano dodaje nova djela, posljednjih su godina opsežni ciklusi Schumanna, Brahmsa, Debussyja, Ravela, Rahmanjinova, Stravinskog i Frédérica Chopina koji je na programu njegova zagrebačkog gostovanja u Dvorani Lisinski koji se s nestrpljenjem očekuje.
Foto Andrej Grilc