Neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku
Jedinstvena izložba ilustracija “Neustrašive žene” koja istovremeno ukazuje na značajne žene iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti dok u fokus stavlja i često (posve neopravdano) nedovoljno valoriziran medij ilustracije i to prezentirajući djela 23 poznate hrvatske ilustratorice, kreće na putovanje Hrvatskom otvorenjem prve u nizu izložbi upravo na Međunarodni dan žena, 8. ožujka s početkom u 19 sati u galerijskom prostoru Gradskog muzeja Jastrebarsko.
Putujuća grupna izložba “Neustrašive žene” temelji se na knjigama “Priče o neustrašivim hrvatskim ženama” (2019.) autorice Tatjane Barat i “Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku” (2020.) autorice Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica urednice Ivane Glavaš Bakija. Izložba objedinjuje ukupno 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Riječ je o istovremeno likovnoj i književnoj priči s naglaskom na edukativni karakter cjelokupnog projekta.
Na inicijativu vlasnice i glavne urednice izdavačke kuće Iris Illyrica Ivane Glavaš Bakija ilustracije iz knjiga pretočene su u putujuću izložbu ilustracija pod nazivom “Neustrašive žene”. Organizatorice izložbe su kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol i ilustratorica Željka Mezić koje su ujedno i urednice pratećeg kataloga izložbe.
Izložba svoje putovanje započinje 8. ožujka u Gradskom muzeju Jastrebarsko nakon čega će biti predstavljena u Pučkom otvorenom učilištu Grada Rovinja – Rovigno/ Università popolare aperta della Città di Rovinj – Rovigno tijekom travnja, Pučkom otvorenom učilištu „Matija Antun Relković“ Nova Gradiška tijekom svibnja, Muzeju grada Pakraca tijekom lipnja, Gradskoj knjižnici Slavonski Brod tijekom srpnja, Gradskom muzeju Virovitica tijekom listopada, Muzeju Croata insulanus Grada Preloga tijekom studenoga, Pučkom otvorenom učilištu Zaprešić u Galeriji Razvid tijekom prosinca te od kraja prosinca 2022. godine pa sve do polovice siječnja u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac – Knjižnica za mlade.
Na izložbi posjetitelji će moći razgledati čak 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti koje su ilustrirale poznate hrvatske ilustratorice: Nina Iris Bešlić, Vanda Čižmek, Sonja Gašperov, Ivana Guljašević Kuman, Marsela Hajdinjak, Branka Holingsworth Nara, Mirela Ivanković Bielen, Helena Janečić, Marijana Jelić, Irena Jukić Pranjić, Ana Kadoić, Helena Klakočar, Lana Ključarić, Hana Lukas Midžić, Željka Mezić, Margareta Peršić, Andrea Petrlik Huseinović, Sanja Pribić, Nataša Rašović Bodiš, Sanja Rešček Ramljak, Irena Sophia, Sanja Šantak i Manuela Vladić Maštruko.
U sklopu izložbe bit će organizirane likovne radionice za djecu pod vodstvom ilustratorice Željke Mezić. Izložba u Gradskom muzeju Jastrebarsko ostaje otvorena do 29. ožujka 2022. nakon čega seli u Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja – Rovigno/ Università popolare aperta della Città di Rovinj – Rovigno.
Povijest ljudske civilizacije ispunjena je pričama o značajnim kraljevima, velikim ratnicima, istraživačima, znanstvenicima, umjetnicima… dok se o ženama nije pisalo, posebice u najranijoj povijesti. One kao da su živjele nevidljivo obavljajući svoje primarne funkcije supruga i majki čime je potisnut njihov izniman doprinos u znanosti, umjetnosti, književnosti, medicini, politici, sportu i mnogim drugim područjima života.
Položaj žena mijenjao se ovisno o društveno-povijesnim, ideološkim i ekonomskim faktorima. Od samih početaka žene su se suočavale sa zabranama i ograničenjima. Duga je i bremenita povijest tijekom koje su se žene borile i izborile za svoju slobodu i prava. Iako živimo u XXI. stoljeću, u mnogim zemljama žene se i dalje bore za ravnopravnost, a i u državama u kojima je ona usvojena, često je riječ tek o deklarativnoj činjenici na papiru, dok je realnost posve drugačija. Utoliko je relevantno ukazati na sve one “prve” (prve liječnice, diplomatkinje, političarke, književnice, novinarke…) i mnoge druge snažne, hrabre, inteligentne i empatične žene koje su se izborile za svoje obrazovanje i ulogu u društvu te dokazale da su jednakovrijedne i sposobne za mnogo više od onoga što im je u vremenu u kojem su živjele bilo dozvoljeno. One su u naslijeđe ostavile svoja postignuća, iskustva, izume, rezultate te otvorile vrata budućim generacijama djevojaka i žena, utrle put i vlastitim primjerom dokazale kako je sve moguće čak i kada se čini da nije. Zbog svega navedenog nastala je izložba koja u fokus stavlja značajne liječnice, pravnice, pedijatrice, izumiteljice, književnice, astrofizičarke i sve one koje su vlastitim djelovanjem i postignućima doprinijele razvoju naše zemlje.
Na izložbi su predstavljene žene koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, znanost i sport. Žene koje su vlastitim djelovanjem pomicale granice.
U prvoj knjizi zastupljene su žene iz hrvatske povijesti koje su se izborile za svoja prava i postavile temelje za bolju budućnost naše zemlje. Od prvih kraljica, diplomatkinja, liječnica, izumiteljica, političarki, botaničarki, zoologinja, novinarki, dirigentica, pilotkinja i vozačica automobila te žena koje su se još u X. stoljeću brinule za svoj narod i zalagale za zaštitu djece i udovica (Jelena Slavna) te u XVII. stoljeću borile ne samo za svoju obitelj nego i opstanak svog naroda te ostvarile pravo da samostalno upravljaju vlastitom imovinom (Jelena Zrinski). U vremenu kada se žene nisu smjele obrazovati, pisati knjige, voziti auto, raditi kao liječnice, baviti se politikom, uvijek je postojala ona jedna koja je učinila korak dalje i prekinula tu nesretnu sudbinu te dokazala da su žene itekako sposobne, te mogu i znaju sve što i muškarci. Ilustrirane su grofice, ratnice, plemkinje i junakinje koje su prkosile predrasudama i društvenim ograničenjima. Hrabre i obrazovane te vođene etičkim i moralnim načelima zdušno su se borile za buduće naraštaje. Predstavljene su žene koje su osnivale škole za djevojčice i djevojke i prenosile im svoje znanje (Marija Jambrišak), borile se za prava žena u javnom životu (Marija Jurić Zagorka, Mara Matočec), djelovale na očuvanju narječja i književnosti (Ana Katarina Zrinski), otkrivanju i zaštiti spomenika i kulturne baštine (Anđela Horvat, Zdenka Munk), otkrivanju i očuvanju biljnog i životinjskog svijeta (Maria Selebam de Cattani) te razvoju medicine, liječenju bolesti i spašavanju ljudskih života (Marijana Fišer Herman, Duška Blažević, Feđa Fischer Sartorius, Marija Alačević, Štefanija Puretić).
U drugoj knjizi predstavljene su žene od kojih su mnoge još uvijek među nama i koje oblikuju našu sadašnjost te svojim djelovanjem predstavljaju svijetli primjer budućim naraštajima. To su neumorne sutkinje, humanitarke, novinarke i borkinje za pravdu, ali i slabe i nemoćne, marginalizirane i diskriminirane (Diana Budisavljević, Maja Sever, Lana Petö-Kujundžić, Mirjana Rakić), značajne političarke (Savka Dabčević-Kučar, Jadranka Kosor, Kolinda Grabar Kitarović, Vesna Pusić), sportašice kao odličan primjer discipline, fokusa i predanosti (Janica Kostelić, Sandra Perković, Blanka Vlašić), talentirane likovne, glazbene i dramske umjetnice (Ana Karić, Dora Maar, Ena Begović, Lidija Bajuk, Josipa Lisac, Ljiljana Molnar Talajić, Magda Dulčić, Tereza Kesovija, Marija Ujević-Galetović, Alma Prica…) te mnoge druge značajne žene iz različitih struka i područja djelovanja.